Šarčević: Cilj reforme je veći broj gimnazijalaca

Kako je rekao, bazični predmeti biće obavezni za sve, a zavisiće od smerova, kao i da će postojati posebni programi za nadarene za matematiku, fiziku, informatiku i jezike.
„Biznis i ekonomija usmeravaće ih ka studijama iz te oblasti, što je i najčešći izbor srednjoškolaca. Pravo i globalne politike hit su u svetu, na međunarodnoj maturi, jer se uče politička geografija, sociologija, geostrategija, politička ekonomija i daju veliku mogućnost rada kroz projekte i međupredmetno povezivanje sadržaja“, rekao je Šarčević.
On je dodao da će umetnički paket imati akcenat na vizuelnim umetnostima i drami, jer je muzički koncept razvijen kroz mrežu osnovnih i srednjih muzičkih škola.
„Ekološki koncept može da ima i društveni i prirodni pristup – od biologije, fizike, hemije do pravnog i ekonomskog okvira. Sport i zdravlje predviđeni su za gimnazijalce koji žele da studiraju medicinsku grupaciju fakulteta, fizičko vaspitanje ili sportsku medicinu“, rekao je Šarčević.
Prema njegovim rečima, u trećem i četvrtom razredu postojaće obaveznost izbornih predmeta, a odnos opšte obrazovnih i izbornih predmeta biće srazmerno sinhronizovan prema nedeljnoj opterećenosti učenika.
Kako je objasnio, ova promena gimnazijskog obrazovanja potrebna je jer deca i dalje uče po modelu iz 60-ih godina 20. veka.
„Deca i dalje uče po modelu po kome se učilo i 60-ih godina prošlog veka. U međuvremenu smo imali „šuvaricu“, pa kada je ukinuta vratili smo se na stari model. Potreban nam je moderniji pristup, a poslednji korak reformisane gimnazije biće nacionalna matura, koja će zameniti prijemne ispite na fakultetima“, rekao je Šarčević.
Izvor: Tanjug
Zašto povećavati broj gimnazijalaca? Zašto povećavati broj talentovane dece, koja posle 12 godina školovanja, neće imati nikakvu diplomu o stručnosti ni u čemu?
Školujete decu za buduće studente privatnih fakulteta?!
Slabo poznajete spbski mentalitet.
srpski, otkud ispade sa B?
Zaššto mi se ćirilično pismo pretvara u latinično?