Kako će produženje radnog staža za žene, koje se najavljuje, uticati na nezaposlenost u Srbiji?

Nova zakonska rešenja će još više onemogućiti mlade ljude da dobiju prvu šansu – smatraju stručnjaci.
OKO 20.000 pripadnica lepšeg pola u Srbiji, koje će u januaru 2015. godine napuniti 60 godina, moglo bi da odloži odlazak u penziju. Jedna od mera nove vlade, kako se najavljuje biće produženje starosne granice za okončanje radnog veka. Za početak, samo za žene, a stručnjaci očekuju da će, verovatno, ubrzo istu sudbinu doživeti i jači pol.
- U Srbiji je problem nezaposlenosti već izražen, tako da će pomeranje starosne granice za odlazak u penziju dodatno onemogućiti neke mlade ljude da dobiju priliku da se zaposle – kaže prof. dr Tatjana Rakonjac Antić, sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu. – Veliki je problem i to što se ne otvaraju nova radna mesta, odnosno postoji nedostatak novih poslova. Teško je dati procenu koliko će povećanje starosne granice definitivno imati uticaja na mogućnost zapošljavanja mladih ljudi, jer se najavljene izmene još razmatraju.
Do sada se, smatra naša sagovornica, značajna pažnja posvećivala pronalaženju načina za smanjenje obaveza po osnovu isplata penzijskih nadoknada (produženje starosne granice za odlazak u penziju, promena načina indeksacije, proširenje osnovice za obračun penzijskih nadoknada), a ravnopravan tretman se očekuje i na strani akumuliranja sredstava doprinosa.
- Smanjivanjem prinadležnosti iz penzijskog osiguranja težište obaveza će se preusmeravati na socijalna davanja – objašnjava prof. dr Tatjana Rakonjac-Antić.
- Takođe, redefinisanje sistema javnog penzijskog i invalidskog osiguranja mora biti koordinisano sa strategijama razvoja drugih značajnih oblasti koje trebaju da učine da se poboljša kvalitet življenja i produži životni vek našeg stanovništva, među kojima se ističe sistem zdravstvenog i osiguranja za slučaj nezaposlenosti.
Profesor sociologije rada na Megatrendu Darko Marinković smatra da političari, razni analitičari i poslodavci u društvu stvaraju atmosferu da su radnici – neradnici i lenčuge. Dodaje da se uslovi menjaju, ide se ukorak sa Evropom, a naše tržište radne snage je ionako preopterećeno velikim brojem nezaposlenih kadrova.
- Stičemo utisak da su samo oni koji nude posao odlični, a jedini problem je radna snaga sa samoupravnim navikama – kaže prof. Marinković. – Niko neće raditi ako mu se u startu da do znanja da je gubitnik, a u ovoj zemlji su samo radnici takvi. Sada im se pored tereta poslodavaca, na leđa stavljaju i nova zakonska rešenja.
Pomeranje starosne granice za odlazak u penziju u Srbiji i regionu je, prema mišljenju Nade G. Novaković, naučnog saradnika Instituta društvenih nauka u Beogradu, iznuđena mera MMF i Svetske banke. Nameću se oštre mere, od produženja radnog staža, preko sve nepovoljnije osnovice za obračun penzije do njenog direktnog smanjenja. Kod nas se to privremeno odložilo, zbog parlamentarnih izbora, ali će se „kašnjenje“ žestoko nadoknaditi početkom jeseni.
- Najveći gubitnici su i biće oni koji su ostali bez posla, a na tržištu rada nemaju velike šanse da se ponovo zaposle, kao i budući penzioneri – ističe Novakovićeva. – Mada se reforme u oblasti radnih odnosa i penzijskog sistema često pravdaju brigom za mladu generaciju, one najmanje njoj koriste. Svako produženje radnog staža, kao i starosne granice za penzionisanje, direktno je štetno po armiju mladih nezaposlenih građana Srbije. Za mnoge od njih penzije će biti izgubljeno ili nedostižno pravo. Glavni razlozi su na domaćem terenu, to jest u karakteru tranzicije i ekonomskoj i socijalnoj pustoši koju je ostavila privatizacija.
Izvor: Novosti