Đake najviše muče škola i ljubav
Srednjoškolcima fali keš, smetaju im nepravedni i zahtevni profesori, svađe u kući, višak kilograma i manjak pravih drugara

– Ne podnosim ovu školu i ovo zanimanje. Uglavnom, u školi je raspad sistema, a tek ko sve ide u nju, čast izuzecima. (Martina)
– Mnogo sam ružan i nemam drugove. (Pavle)
– Dečko koga volim zahteva da spavam s njim ili će me ostaviti. (Olivera)
– Roditelji su mi razvedeni. Otac me isterao iz kuće po nagovoru njegove devojke i sad se sa majkom selim u drugo mesto. (Tomislav)
– Moj najveći problem je novac. Treba mi keš, oko 2.000 evra, da kupim auto ili motor. Vraćam kroz par godina kada postanem inspektor u policiji Srbije. (Darko)
Ovo su samo neki od odgovora 1.200 srednjoškolaca širom Srbije, iz malih i velikih gradova, koji su u anonimnoj anketi odgovarali na pitanje „koji je njihov najveći problem”. Rezultati istraživanja, koje je sproveo specijalista pedagogije Slobodan Malušić, pokazuju da je srednjoškolcima najveći problem škola, zatim ljubav i drugarstvo, pa porodični problemi.
– Đaci kažu da im smeta to što je škola zastarela, što su opterećeni gradivom, oni pate zbog nesrećne ljubavi, smeta im zloba i zavist, to što su debeli, ružni i tako dalje. Rekli su i da im smetaju svađe u porodici, to što nemaju dovoljno novca, mnogi strahuju od prvog seksa, a ima i onih koji se žale na nedostatak slobodnog vremena – nabraja Malušić, koji je i direktor beogradske osnovne škole „Đura Daničić”.
Za svaki od ovih problema, a odabrano je oko 300 karakterističnih, Malušić u svojoj knjizi „Šta muči srednjoškolce” nudi 300 odgovora i rešenja, ističući da od onih koji obrazuju i vaspitaju zavisi kojim će putem krenuti mladi koji su „u nezgodnim godinama”.
– Savremen, buran i brz način života u mnogo čemu određuje ponašanje mladih. Oni žele da imaju sve i to odmah. Jedan broj mladih, razočaran u svoje sposobnosti, traži utehu u alkoholu, ludoj zabavi i drogi. Nemaju strpljenja, radnih navika, niti volje da dođu do cilja koji su sami postavili, a često i nemaju nikakav cilj. Kod srednjoškolaca se često javlja neposlušnost, bežanje iz škole, pa i od kuće, sklonost ka uništavanju materijalnih dobara – slika sumornu sliku stanja u našim školama ovaj pedagog.
On kaže da mladi uglavnom teže da žive što brže, lepše i bezbrižnije i da mali broj njih misli o svojoj budućnosti. Poslednjih godina se sve više ispoljava destruktivno i agresivno ponašanje među učenicima, dodaje, pa su tuče sa teškim fizičkim povredama postale uobičajen dekor u školskom dvorištu ili učionici.
– Agresija se često ogleda ne samo u fizičkim i verbalnim sukobima već i u oblačenju, na primer. U školu se dolazi golog stomaka, sa pirsingom i tetovažama. Omladina odlazi u kafiće, pa čak i u kockarnice, i to u kasne noćne sate, menjaju dan za noć i gube sposobnost da se uključe u normalne životne tokove, o školi i učenju da i ne govorimo – ukazuje Malušić, koji je u svojim prethodnim istraživanjima utvrđivao šta muči osnovce, ali i njihove roditelje i nastavnike.
On đacima objašnjava da su profesori ljudi kao i svi ostali, da je normalno da se greške dešavaju i da đaci imaju pravo na pravedno ocenjivanje, što znači da ako zatreba, treba pozvati u pomoć razrednog starešinu, pedagoga, psihologa, direktora škole.
Kada su ljubavni problemi u pitanju, Malušić odgovara da u ljubavi ne bi trebalo da postoje ucene i da će organizam sam dati signal kada je vreme za sticanje prvog seksualnog iskustva. Onima sa viškom kilograma govori da vitka linija ne treba da bude sama sebi cilj, već da budemo zdravi i vedri, jer vitkost nije jedino merilo vrednosti, ma koliko danas pokušavali da ga nametnu.
– Nažalost, srednja škola je izgubila vaspitnu funkciju. Ona mora da bude drugačije koncipirana, modernizovana i organizovana da bi učenici i nastavnici bili motivisani i da bi se stvorila mogućnost za nove modele učenja i obrasce ponašanja – kaže na kraju Slobodan Malušić.
Izvor Politika