Marinković: Saveti zaposlenih biće konkurencija sindikatima

marinkovic-saveti-zaposlenih-bice-konkurencija-sindikatima-1097758-velika
Srbija će naredne godine dobiti Kodeks rada, kojim će kroz 11 novih zakona biti uređena celokupna oblast radnog zakonodavstva, otkriva u razgovoru za „Dnevnik“ potpredsednik Skupštine Srbije i koordinator Saveta ministarstva za rad i socijalnu politiku dr Vladimir Marinković (SDPS), koji predvodi tim eksperata zaduženih da sačine ta zakonska rešenja. Kako objašnjava za naš list, ovaj set zakona biće koncipiran po ugledu na Nemačku i neke druge razvijene zemlje, te potpuno usaglašen sa direktivama EU, konvencijama MOR i revidiranom Evropskom socijalnom poveljom, koja je jedan od najbitnijih dokumenata određivanja radničkih i socijalnih prava. U Savetu se, podseća nas dr Marinković, nalaze stručnjaci, profesori univerziteta iz oblasti radnog, ustavnog prava, ekonomije i sociologije dr Ljubomir Madžar, Senad Jašarević, Branko Lubarda, Zoran Ristić, Živko Kulić, Danilo Šuković i Boža Drašković.

Nedavno je promenjen Zakon o raduzbog čegaje onda ponovo aktuelna ta priča i šta je to što ponovo treba menjati u radnom zakonodavstvu?

– Puno toga treba promeniti i usaglasiti sa modernom tržišnom privredom. Želimo da donesemo novo, potpuno moderno radno zakonodavstvo, koje će podsticati tržišnu privredu i investicije i istovremeno braniti prava zaposlenih, uz poštovanje svih konvencija i međunarodnih standarda. Pomenutim kodeksom rada uvode se, recimo, i novi pravni instituti, koji uređuju odnose između socijalnih partnera, ali se i preciziraju oni koji već postoje u dosadašnjim rešenjima. To se pogotovo odnosi na utvrđivanje reprezentativnosti sindikalnih i poslodavačkih organizacija, kao i ulogu same države i socijalno-ekonomskog saveta. U svim razvijenim zemljama ni jedan zakonski predlog ne može da uđe u skupštinsku proceduru ukoliko nije dobio pozitivno mišljenje socijalno-ekonomskog saveta. A on je definisan na tripartitnoj osnovi: u njemu sede predstavnici resornih ministarstava, reprezentativnih sindikalnih i poslovnih asocijacija.

Šta tu kod nas ne valja?

– Mi za sada tu scenu, kada su u pitanju socijalni partneri, nemamo uređenu. Prvi i poslednji put njihova reprezentativnost utvrđivana je 2005, iako je tadašnji zakon podrazumevao ponavljanje tog postupka kroz pet godina. Zato hoćemo da preciziramo i definišemo koje su organizacije koje mogu na jedan kvalitetan, ali reprezentativan način da predstavljaju interese radnika i kompanija. Kroz kodeks rada biće uveden još jedan institut, a to su saveti zaposlenih. I upravo oni bi trebalo da podstaknu poslodavce kako državnih tako i privatnih kompanija da promovišu radničku participaciju.

To će značiti ono što su razvijene privrede postigle: prava radnika na informisanje, konsultovanje i saodlučivanje. Ali to podrazumeva jedan novi model rukovođenja i menaymenta, koji maksimalno uključuje zaspolene u proces odlučivanja. Na Zapadu to funkcioniše ne zato što su se poslovdaci toga setili i hoće da implementiraju zbog radnika, nego zbog toga što žele da podele odgovornost i, pogotovo u vreme krize, strateške odluke donose zajednički, u dogovoru sa zaposlenima.

Izvor: Dnevnik

Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

*

code

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

*