Sindikati prosvetara razmišljaju o novim protestima
Posle razočaravajuće vesti da će prosvetni radnici dobiti jednokratnu pomoć od 6.000 dinara, sindikati obrazovanja razmatraju da li će organizovati novi štrajk ili okupljanja na ulici. Kako saznaje Danas, čelnici reprezentativnih sindikata obrazovanja mogli bi da se uskoro sastanu i predlože korake o kojima će se izjašnjavati njihovi glavni odbori. Zasad je izvesno da će sastanak Glavnog odbora Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije biti održan krajem meseca, sa ključnom temom – šta dalje.
Jasna Janković, predsednica tog sindikata poručuje da je članstvo nezadovoljno i da će Unija „sigurno nešto preduzeti“, ne toliko zbog jednokratne pomoći već zbog zakona o platnim razredima, koji bi trebalo da stupi na snagu od 1. januara 2016. Ona podseća da je sporazumom, potpisanim po okončanju petomesečnog štrajka, predviđeno da se platnim razredima poboljša materijalni položaj zaposlenih u obrazovanju, ali da to trenutno nije na vidiku.
- Najavljeno je da će zakon o platnim razredima stupiti na snagu od 1. januara, a da će se potom praviti devet posebnih zakona koji će urediti različite oblasti, među njima i prosvetu. To znači da do druge polovine 2016. nema šanse da se nađemo na toj rang listi platnih razreda. Mi ne znamo gde smo među 60 platnih grupa koje pominje ministarka državne uprave Kori Udovički – kaže Jankovićeva za Danas.
Na pitanje da li će novi štrajkovi imati efekta, jer je posle najnovijih događanja jasno da je vlast pobedila prosvetne radnike, predsednica Unije poručuje da „ako je vlast pobedila srpskog učitelja, to onda govori više o njima nego o prosvetnim radnicima“. Jankovićeva dodaje da sindikat neće izaći sa novim zahtevima već će tražiti realizaciju onoga što je potpisano u sporazumu. Navodi i da su se zaposleni u obrazovanju mnogo puta razočarali u vlast, ali da ipak nisu izgubili „bundžijski duh“.
Prosvetari čekaju novogodišnju nagradu
Unija je juče pozvala ministra prosvete Srđana Verbića da nastavi pregovore sa sindikatima o realizaciji sporazuma i platnim razredima. Jasna Janković podseća da sporazum važi do 31. decembra i da još ima vremena za pregovore. Ona napominje da prosvetni radnici do kraja godine očekuju i novogodišnju nagradu, koja je predviđena posebnim kolektivnim ugovorom, napominjući da im je ta nagrada u iznosu od 5.000 dinara poslednji put isplaćena pre nekoliko godina.
Izvor:Danas

Moram reci da rukovostvo Sindikata nema viziju. Ranije ste spojili plate i tople oboke; sada to RAZDVOJITE da se vidi da primamao ispod 40 0000 . Rukovostvo NEZNA da razmislja na duge staze. Kada ste analizirali strajk, kada ste analizirali zasto smo trazili domino efekat, kada ste, sem Matijevica podneli ostavke? Sumljam da je on kriv za za sve. Dokle se neki biti calnovi izvrsnog odbora SPRS-a i predsednici odbora UNIJE u svojim sredinama, kada cete ogranicili svoje mandete? Da li su clanovi RUKOVOSTVA troglavi ili cetvortoglavi zamajevi? Dokle svako vidi u sebi malog TITA dozivotnog nezamenjivog?
A Ljubiša NE ZNA da piše, ali ima viziju.
Pravopis nije usaglasen sa logicnim sudom, ako pisete ne zna (odvojeno) onda takav iskaz moze imati dva zancenja:
a) da li neko o tome pojma nema, ili
b) mozda nismo sigurni, pa se pitamo da li on o tome pojma nema ili mozda i zna?
A ako zapsujemo spojeno „NEZNA“ (nije po pravopisu) ali je logika jasna, jednoznacna, ta osoba o tome pojma nema. (zar ima dvosmislenosti?)
Tako, u nasem jeziku, iskaz „A ili B“ ima isto znacenje kao „ili A ili B“, a kod onih koji se bave logikom ta dva iskaza su veoma razlicita. Na zalost, i ovakve stavove nismo usaglasili jer razliciti predmeti u skoli (prirodni i drstveni) razlicito uce ucenike.
Zvonko, NE ZAMERI Ljubiši na pravopisu – on je matematičar!
Ne zameram mu na pravopisu već na zlonamernosti.
Ako uocite zlonamernost u ovome onad niste sposznali istinu, a ona je neumoljiva.
1. Da li je bila analiza STRAJKA?
Odgovor nije, ili te analize nisu sprovedene ka nizim nivoima sindikalne organizacije, bar u opstinske odbore. A te analize nije bilo ni na Skupstini, a moralo je biti
2. Koja je to pamet trazila da budemo IZUZETI, pa samo budala bi na tom pristala. Sam pristanak na to bi napravio domino efekat, i cela ideja smanjenja od 10% bi bila odmah urusena. Trebalo je to sasvim drugacije formulisati.
3. Kazite koliko od Vas u Izvrsnom nema neku drugu funkciju sem da je calan Izvrsnog. Neki su predsednici okruznih, opstinskih odbora ili predsednici osnocnih organizacija. Osnovna ideja je snop ili sto vise ljudi da imaju zaduzenja time se jaca organizacija. Onaj ko uci tehniku zna da je sajla jaca od monolitne armature istog preseka. Neki se ponasate kao politicari. Kod politicara imate da je neko predsenik Skupstine grada, predsednik skupstine okruga, calna Republicke Skupstine, caln ovog, caln onog. DOKLE BRE mislite da nije jos rodjen neko da moze bar jednu vasu funkciju, umesto VAS, da uspeno obavlja. Da li nije nekog sramota, sto je toliko posisivan. Mislitr kao TITO ja pa ja, posle mene sunce nece grejat.
Da li mislite da je ovo mesto za ovakvu prepisku? Da li ste u Vašem sindikatu (školskom, opštinskom…) pravili ovakve analize i šta su vam kolege rekle? Da li nastupate kao pojedinac ili imate mišljenje i podršku kolega sa kojima radite?
Svi cekaju sta vrh radi da bi se prema njemu odredili. (narod kaze: „od glave riba smrdi“). Kod nas je predsednik Gradskog odbora dao ostavku, moralni cin, ali prava analiza je i da se cuju dijametralna misljenja. To nije negacija nego nadogradnja ispravnih stavova.
Marks je rekao: „U coporu je toplo ali smrdi“ pa na osnovu ovog, svako bira da li ce toplotu ili zeli biti na vetrometini i uzivati u necem sto se zove sloboda misljenja.
Kada pricam o akumulaciji funkcija, oni koji imaju dve i vise, kazu a ovi GORE.
I to ovi GORE nas vodi prema gorem.
Kako mi mozemo traziti ogranicenje mandata direktora skola kada smo se mi odrekli ogranicenja nasih polozaja-mandata. To je problem koji je uopsten, gledamo druge a ne vidimo sebe, kao da smo mi jedini bogom dani da radimo neki posao po dva i vise mandata.
Imate i velike pohvale sto imate sajt koji moze da ima i komantare. Unija je zatvorila tu mogucnost jer se verovatno boji komantara i drgacijih misljenja.