Želje uskladiti s bodovima

U tim poređenjima interesantno je da je izlaznost na završni ispit veća nego što je bila na kvalifikacioni, što je i normalno jer je završni obavezan, a kvalifikacioni nije bio, nego su morali da ga polažu samo kandidati za srednje stručne škole i gimnazije. Istina, iz godine u godinu povećavao se procenat izlaznosti i na kvalifikacioni ispit, pa je tako 2005. godine na njemu bilo tek nešto više od tri četvrtine populacije, dok je na poslednji kvalifikacioni ispit, 2010. godine izašlo 85,5 odsto tadašnje populacije. Na prvom završnom ispitu bilo ih je 98,2 odsto,a lane 98,8 odsto.
Interesantni su i podaci o procentu učenika koji su i na jednom i na drugom ispitu osvajali više od pet bodova po testu. Dok je postojao kvalifikacioni ispit, ovakvi učenici imali su i prednost pri rangiranju, dok kod završnog ispita takva beneficija ne postoji. Razlog za ukidanje ove prednosti verovatno leži i u činjenici da se zbog nje nije povećavao broj učenika s više od pet bodova po testu, nego je opadao, pa je sa 88,3 odsto u 2005. godini, u 2010 spao na 75,6 odsto, da bi na prvom završnom ispitu, ovakvih učenika bilo skoro 91 odsto.
U odnosu na kvalifikacioni, završni ispit ima i bolje rezultate pojedinačno po testovima. Tako je prosečan broj bodova iz maternjeg jezika na poslednjem kvalifikacionom ispitu bio 12,9, dok je na prvom završnom, bio 14,1, a lane 13,27 dok je iz matematike ova razlika u korist završnog ispita bila još veća, ali je lane prosek bodova na ovom testu pao na nivo poslednjeg kvalifikacionog. Naime,tu se prosek sa 10,3 iz 2010. godine, 2011. popeo na 13,2, dok je lane pao na 10,44. A kada se ovi prosečni bodovi sa oba testa saberu stiže se do činjenice da su na poslednjem kvalifikacionom ispitu osmaci u proseku imali 23,2 boda, na prvom završnom, prosek im je bio 27,3 boda, a lane 23,71 boda.
Ipak, bolji uspeh na završnom, nego na kvalifikacionom ispitu, nije do sada značio i više ispunjenih želja za nastavak školovanja. Naime, dok se 2010.godine, posle poslednjeg kvalifikacionog ispita, na smerove koje su na svojoj listi želja naveli kao prve, upisalo 61,4 odsto svršenih osmaka, posle prvog završnog ispita ih je svoju prvu želju ispunilo 57,7 odsto, a lane 60,78 odsto svršenih osmaka. Nešto bolja situacija je sa upisanim na neku od prve tri želje. Posle poslednjeg kvalifikacionog ispita 2010. godine takvih je bilo 85,2 odsto, posle prvog završnog ispita procenat je pao na 82,3 odsto, ali se lane popeo na 86,91 odsto. Razloge za ovakve podatke stručnjaci će verovatno pomno tražiti u narednom periodu, a jedan bi svakako mogao biti i u tome da su mali maturanti skloni da zbog većeg broja bodova na završnom ispitu, zanemare činjenicu da po osnovu uspeha u osnovnoj školi i nisu baš sakupili mnogo bodova, te na čelo svoje liste želja stave smerove o kojima pre završnog ispita nisu ni razmišljali. Sa druge strane, još uvek ocene iz osnovne škole nose više bodova nego uspeh na završnom ispitu.
D. Devečerski
Izvor Dnevnik